Definisati zajedničke interese

Koji su zajednički interesi i ciljevi gdje bi mogli sarađivati Bosanci i Hercegovci u Švedskoj organizovani u osam saveza sa bh. predznakom – bila je tema-okosnica zajedničkog sastanka održanog u Jönköpingu početkom septembra ove godine. Trebalo je da prođe više od deset godina, pa da Bosanci i Hercegovci u Švedskoj, učlanjeni u osam saveza sa bh.predznakom sjednu za isti sto – malo poširok jer je došlo preko 40 učesnika i da nastave dijalog započet krajem aprila u Bosanskom kulturnom centru u Norrköpingu.

Prijedlog da se najesen okupe izvršni organi saveza sa bh.predznakom i da se u dvodnevnom druženju dogovore o zajeničkim ciljevima kada je riječ o odnosu prema domovini BiH ili prezentaciji vlastite kulturne baštine i tradicije zemlji domaćinu – urodio je plodom. Na zajednički sastanak odazvali su se: Savez bosansko-hercegovačkih udruženja u Švedskoj, Bosanskohercegovački savez žena, Bosanko -švedski savez žena, Bosansko-hercegovački omladinski savez, Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, Muslimanski omladinski savez, Savez Banjalučana i MDD Merhamet. Ispred ambasade BiH u Štokholmu skupu je prisustvovala Jasminka Ustamujić, rukovodilac konzularnog odjeljenja. Predstavnici medija bili su: Fikret Tufek, novinar ”Bosanske pošte” i Muhamed Mujakić, odgovorni urednik ”Glasa BiH.” Zašto se ovi akteri nisu ranije susreli odgovor bi se, možda, mogao naći u samom uvodnom dijelu, kada se dosta vremena potrošilo na pitanja ”tehnike” vođenja samog sastanka. Stavovi su usaglašeni, pa je sastanak vodio Bakir Prlja, predsjednik Saveza bh.udruženja, uz pomoć Harisa Tucakovića, sekretara Bosansko-hercegovačkog saveza žena. Predsjednici saveza ili njihovi predstavnici ukratko su predstavili svoje organizacije uz podatke o broju čanova, osnovnih organizacija i glavnim aktivnostima. Pošto je ”led probijen”, nije bilo teško doći do glavnih dodirnih tačaka. Izborni zakon i izbori u BiH, upotreba naziva bosanski jezik i Bošnjak u švedskim medijima i Zakon o državljanstvu u BiH nametnuli su se za vrh liste pitanja o kojima treba zauzeti zajednički stav. Za zajedničke aktivnosti definisani su: obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici i Dana državnosti BiH, prezentacija bh.kulture, te pitanja povratka, penzija, uvezivanje radnog staža i drugo.

Projekat o učešću bh.građana u Švedskoj u lokalnim izborima u BiH

Porazni podaci o učešću, odnosno o neučešću bh.dijaspore u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u BiH, a posljedica je dolazak na vlast snaga koji su protiv cjelovite BiH i povratka njenog protjeranog stanovništva, napokon su otrijeznili mnoge. Kako motivisati građane da učestvuju na izborima, da li je tačno da mnogih nema na glasačkim spiskovima, kako uticati da se postojeći zakoni u BiH, nepravedni prema dijaspori, promjene, koje su to grupe građana sa kojima bi se trebalo najviše raditi i za druga slična pitanja pokušao je da nađe odgovor Dragutin – Dadi Mras, dipl. ekonomista, Banjalučanin, sada nastanjen u Štokholmu. Marketing i promotivne aktivnosti su njegova specijalnost od ranije, ali je tu oblast završio i u Švedskoj. Na skup je došao na inicijativu Saveza bh.udruženja i prisutnima je izložio osnovne konture projekta sa kojim bi došla do izražaja snaga dijaspore da bude aktivan učesnik kreiranja političkog života u BiH, pa time i stvaranje povoljnijih uslova za svoj povratak ili bolji status. Uzrečicu ”Moj glas nije važan“ ilustrovao je primjerima sa posljednjih izbora u BiH, kada su u nekim mjestima o nosiocima lokalne vlasti odlučivala 2-3 glasa. Da je bh.dijaspora izašla na izbore u istom omjeru kao i građani u BiH, odnos vladajućih struktura u BiH drastično bi se promijenio. Pred naredne lokalne izbore u BiH ovo je ”zadnji voz” da se bh.dijaspora organizuje. Učesnici sastanka podržali su projekat i ostalo je da imenuju svoje predstavnike u koordinaciono tijelo za provođenje izbrone aktivnosti.

Važnost posjedovanja CIPS dokumenata

Jasminka Ustamujić, rukovodilac konzularnog odjeljanja u Ambasadi BiH u Štokholmu, govorila je o važnosti posjedovanja CIPS dokumenata (lična karta, pasoš). Sa ovim dokumetima se potvrđuje državljanstvo BiH i na osnovu toga se stiču određena prava, pa i pravo učešća na izborima u BiH. U mnogim pravnim poslovima može se koristiti važeći bh.pasoš i bilo bi dobro, sugeriše Ustamujić, da naši građani, iako imaju švedsko državljanstvo, izvade i bh.pasoš. Ona je sa strane Ambasade obećala svaku pomoć kod upućivanja zahtjeva prema vlastima u BiH, a posebno u zahtjevu da se omogući glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u inostranstvu.

Protiv podjela na nacionalnoj i vjerskoj osnovi

Učesnici zajedničkog sastanka upoznali su se sa pismom Ambasade BiH u Švedskoj u kojem se traži sastanak predstavnika ”Bosanskog saveza” (bošnjačkog?) i predstavnika saveza građana iz Hrvatske i Srbije, koji bi zastupali interese ”svojih” naroda u BiH. Ambasada predlaže formiranje koordinacionog tijela na principu- 2+2+2. Prisutni su ocjenili da neće dozvoliti prenošenje političkih igara iz BiH na dijasporu, a bilo kakvo učešće organizacija iz drugih država smatraju direktno miješanje i osporavanje suvereniteta države BiH. Formirana je radna grupa koja treba da uradi prijedlog odgovora Ambasadi u povodu ovog pisma. Prihvaćen je i prijedlog da se, uz Savez bh.udruženja, i ostali savezi potpišu na pismo-memorandum švedskim medijima i institucijama u kojem se zahtjeva da se kao ime najbrojnijeg bh.naroda koristi Bošnjak, a ne ”bosanski musliman” kao što se i drugi bh.narodi zovu Hrvati i Srbi, a ne ”bosanski katolici” ili ”bosanski pravoslavci.” U istom pismu se traži da se jezik sa kojim govore Bošnjaci ispravno naziva bosanskim, a da drugi mogu koristiti kao svoje jezike hrvatski i srpski.

Jedinstveno u promociji BiH i njenih vrijednosti

Za to da treba bolje, kvalitetnije i masovnije predstaviti drugima svoju kulturu, tradiciju, ljepote i bogatsvo svoje zemlje – nije trebalo puno vremena za dogovor. Traženo je da se što prije formira koordinaciono tijelo za ove aktivnosti, a Mirsad Begović iz BHRF-a trebao bi dati prijedlog programa i sazvati članove, jer je jedan od značajnih datuma već na pragu – Dan državnosti BiH. Za obilježavanje genocida u Srebrenici, odnosno da se ukaže na genocid koji je proveden na cijeloj teritoriji BiH, treba odabrati pogodan datum i ekskluzivno mjesto. U ovom moraju učestovati sve organizacije, kao što će prezentovanje bh.kulture i tradicije (Dani bh.kulture), na jednom ili više mjesta u Švedskoj, biti takođe zajednička obaveza. Predstavnici saveza su se usaglasili da MDD Merhamet u Švedskoj da prijedlog kako da ostali savezi na jedinstven način uzmu učešće u humanitarnim aktivnostima ove organizacije. Za narednog domaćina ovakvog skupa javio se Bosansko-hercegovački savez žena, a sastanak bi se trebao održati u mjesecu februaru naredne godine. Muhamed Mujakić

Izjava nakon održanog sastanka Bakir Prlja, Savez bh.udruženja u Švedskoj

U formiranju Saveza bh. udruženja 1992. godine učestvovali su svi građani BiH u Švedskoj. Bogata tradicija organizacije udruženja građana u ovoj zemlji omogućila je da se kasnije formiraju i druge bh.organizacije prema svojim specifičnim oblicima i interesima djelovanja.

Ovaj skup je pokazao da smo dostigli fazu u svojoj organizaciji kada možemo i moramo na određenim poljima djelovati zajedno, organizovanije, kvalitetnije i masovnije. Posebno sam zadovoljan, da je naš savez, kao najstarija i najmasovnija građanska bh. organizacija u Švedskoj, bio prvi domaćin ovakvom skupu. Zahvaljujem se svim učesnicima što su se odazvali u impozantnom broju.