Izvještaj sa konferencije "Jezik i demokratija"

U Sollentuni je 17. i 18. novembra 2018. godine održana dvodnevna konferencija pod nazivom „Jezik i demokratija“. Konferenciju su zajedno organizirali šest bosanskohercegovačkih saveza članica NBV-a djelujući kroz zajedničku platformu pod nazivom Forum integracijskih inicijativa (www.foruminin.org).

Zajedno je šest bh. organizacija u saradnji sa NBV-om i Institutom za jezik iz Bosne i Hercegovine realiziralo Inicijativu o važnosti učenja maternjeg jezika: Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj, Bosanskohercegovačko - švedski savez žena, BEMUF i APU mreža.Podršku u organiziranju Konferencije pružili su strateški partneri ove inicijative: Trezvenjački savez NBVi Institut za jezik Bosne i Hercegovine kao stručni partner.

Svrha organiziranja konferencije bila je analiziranje rezultata ostvarenih u od 2016. godine, kada je organizirana prva konferencija, na kojoj je zvanično i pokrenuta Inicijativa o važnosti učenja maternjeg jezika. Ujedno, bila je ovo prilika da se sagledaju okolnosti i izazovi u kojima se sada nalazimo, te u tom kontekstu, usaglase i definiraju aktivnosti za naredni period u trajanju od dvije godine.

Moderatorica Konferencije, predsjednica Koordinacionog tijela Foruma integracijskih inicijativa –Azra Jelačić u svom uvodnom izlaganju ukazala je na važnost prepoznavanja maternjeg jezika kao dugoročnog procesa, zajedničkog interesa i cilja sveukupne bosanskohercegovačke useljeničke populacije, kao i na značaj i ulogu bh. saveza u tom procesu.

U nastavku programa konferencije predstavnici bh. saveza predstavili su neke od ostvarenih aktivnosti u proteklom periodu i ukazali na izazove sa kojima se susreću. Prisutnima su se obratili: Fatima Veladžić, Sadeta Murić, Fadila Jašarević, Mirsada Zahirović, Samira Ajanović, Haris Tucaković, Amela Isanović, Almedina Sačić, Šefika Makaš, Muhamed Mujakić, Nudžejma Sačić-Burdžović i Darko Kršek. Izlaganjima predstavnika bh. saveza iz Švedske, pridružila se i Jasna Hasanbašić kao predstavnica Odbora za školstvo iz Danske koja je govorila o postignutim rezultatima u proteklom dvogodišnjem periodu, ali je ukazala i na niz problema sa kojima se susreće Odbor za školstvo u Danskoj.

Član Koordinacionog tijela Foruma integracijskih inicijativa - Muhidin Čolić, učesnicima konferencije prezentirao je trendove u procesu izučavanja maternjeg jezika u Švedskoj i ukazao na to koliko je i zašto, u kontekstu smjene generacija, važno razumjeti promjene kroz koje ovaj proces prolazi. Čolić je predstavio strategiju kampanje kojom se želi promovirati važnost učenja maternjeg jezika i učesnicima konferencije prezentirao materijale koji će biti korišteni u kampanji očuvanja maternjeg jezika.

Posebno je bilo korisno predavanje dr. Nihada Bunara, profesora na Univerzitetu u Stockholmu, na temu „Nastava maternjeg jezika i njena budućnost - refleksije iz tekućeg državnog istraživanja“. Učesnicima je predstavljena pozicija maternjeg jeziku u okviru obrazovnog sistema – prednosti i nedostaci, mogućnosti i izazovi. Također, profesor Bunar prezentirao je vrlo konkretne podatke koji opisuju trendove u izučavanju maternjih jezika useljeničkih populacija, sa posebnim akcentom na bosanskohercegovačku zajednicu.

U okviru prvog dana programa konferencije, predstavljen je i angažman NBV-a usmjeren na aktivnosti učenja maternjeg jezika. Stefan Lahall govorio je o principima i formama rada predviđenim pravilima NBV-a, koje se, između ostalog, odnose na način organiziranja studijskih aktivnosti, registraciju učesnika u tim aktivnostima i odgovarajuću evidenciju. Kroz tematsku diskusiju analizirao se dosadašnji rad i načini unapređenja rada.

Nancy Malavé, novinar i pisac govorila je o negativnim posljedicama polujezičnosti. Problem je opisala u svojoj knjizi „Flikan utan språk“

Predstavnici Instituta za jezik iz Sarajeva, prof. dr. Alen Kalajdžija - direktor Instituta, mr. Aida Kršo i književnik Hadžem Hajdarević, prezentirali su rad i konkretne aktivnosti Instituta u Bosni i Hercegovini i regiji, kao i zajedničke aktivnosti koje realiziraju u Švedskoj kroz saradnju sa bh. savezima i NBV-om. Predstavljeni su stručni metodički materijali i modeli rada sa našim savezima i udruženjima.

Drugi dan konferencije protekao je u radu u grupama u okviru kojih su učesnici diskutirali o načinu promoviranja i širenja informacija o važnosti učenja maternjeg jezika. U tom pravcu, posebno je bilo važno prepoznati kako zainteresirati i motivirati mlade generacije da se aktivnije uključe u procese očuvanja i učenja maternjeg jezika.

Analizom i sistematizacijom svih prijedloga u narednom periodu bit će definirani i usaglašeni zaključci sa konferencije koji će poslužiti kao osnova za planiranje, osmišljavanje i realizaciju aktivnosti na nivou udruženja u naredne dvije godine, sa fokusom na roditelje i mlade generacije.

Kroz prizmu dosadašnjih aktivnosti u periodu od 2016. do 2018. godine sasvim se jasno može zaključiti da je postignut veliki napredak u implementaciji strateških ciljeva definiranih na konferenciji iz 2016. godine kada su usaglašena tri strateška pravca: jačanje saradnje i koordinacije između bosanskohercegovačkih saveza u Švedskoj, jačanje saradnje bh. saveza sa švedskim i bosanskohercegovačkim institucijama i organizacijama.

U protekle dvije godine naše organizacije uspjele su se ujediniti u zajedničkoj inicijativi i pitanju važnosti učenja maternjeg jezika pristupiti kroz planski i koordiniran rad. Na konferenciji je postignuta potpuna saglasnost da je period koji je pred nama važno iskoristiti za širenje znanja o važnosti očuvanja i učenja maternjeg jezika, podizanje svijesti i buđenje interesa članova bh. organizacija i šire javnosti. (BHRF Press)