Zlatko Džonlagić

Jedna od najznačajnijih osoba bosanskohercegovačkog kulturnog podneblja u Švedskoj je svakako Zlatko Džonlagić, predsjednik udruženja „Behar“ iz Göteborga. Ovaj energični profesor muzike slavi ovih dana 35 godina aktivnog rada.

Nakon završenog prvog stepena Muzičke akademije u Zagrebu, Zlatko se vraća u rodnu Banjaluku i zapošljava se u osnovnoj školi „Mladen Stojanović“ kao nastavnik muzike. Paralelno s radom u školi, ovaj elegantni mladić radi i kao maneken u modnoj kući „Standard“. Iskustvo muzičara počeo je sticati još u srednjoškolskim danima svirajući u popularnom „Masleši“.

Početak rata

Vojni rok u bivšoj JNA služi u školi rezervnih oficira u Bileći, te vremenom stječe čin rezervnog kapetana. Ovo napominjemo jer je okupacijom Bosne i Hercegovine od strane srpskih agresora bio nekoliko puta pozivan na mobilizaciju. Nijednom se nije odazvao i da bi izbjegao buduće kontakte s vojnom policijom prvo se operisao ”nazdravo” i onda se godinu dana krio, između ostalih mjesta i u jednoj rupi koju je iskopao pored svoje kuće.

Ni to mu nije uspjelo, pa je u februaru 1993. uhvaćen i pretučen. Tad mu je postalo jasno da mora napustiti Banjaluku. Poslije golgote koju je preživio, bježi sa starijim sinom preko Srbije u Švedsku. Kada je ovdje stao na vagu, doživio je šok: sa nekadašnjih 96kg spao je na samo 62kg. Ali, glava je spašena.

Uvijek među prvima

U Sandvikenu, u septembru 1993., zajedno sa grupom prosvjetnih radnika, učestvuje u osnivanju škole na bosanskom jeziku koju pohađa nevjerovatnih 300 učenika.

1994. dolazi u Göteborg te se i u ovom gradu uključuje u rad naših škola. Zlatko uviđa da našoj djeci nedostaje i druga strana bosanske medalje: bosanska pjesma i kolo, te počinje 1995. da zainteresovane školarce okuplja u udruženju ”Dukat”. Start je bio uspješan, ali zbog konceptualnih nerazumijevanja napušta ovo uspješno udruženje.

”Behar”, sa sjedištem u Hjällböu, bit će ime novog udruženja koje osniva i koje uspješno vodi već 15 godina. U okviru udruženja djeluje više sekcija u raznim starosnim grupama: dramska, muzička, folklorna, recitatorska sekcija kao i hor ilahija. U svojoj karijeri, pored ovih navedenih uspjeha , Zlatko ističe i preko 400 diploma i zahvalnica koje je ”Behar” dobio od svog osnivanja. Veliki izazov je bio i krajem devedesetih pripremiti hor od 100 žena za Saveznu smotru kulture i stvaralaštva u Boråsu.

”Behar” danas

”I danas, iako mi je 59. godina, skakućem sa djecom, učim ih prvim koracima naših narodnih igara i usklađujem im glasove, kaže Džonlagić. Za rad udruženja veoma puno znače Bedrija Bekiri, jedna od prvih pokretača bh-folklora u Švedskoj, Dževad Trokić, ”nevidljiv” po vanjskoj ispoljenosti, ali jedan od nosilaca udruženja te Zlata Ibrahimović. Ovo udruženje možete posjetiti samo kad sekcije imaju svoje probe – druga radna vremena ne postoje.”

Kao i svi mi, tako i Zlatko Džonlagić osjeti ponekad tugu i prazninu, za gradom u kome je proveo mladost a koji danas ne voli posjetiti. Vrbas mu je ostao oaza za dušu, mjesto sretanja sa nekim svojim prijateljima.

”Muziku i folklor nam nisu mogli uzeti i ovaj rad sa djecom čini mi život lakšim. To je terapija koju svima rado propisujem”, poručuje na kraju Džonlagić.