Bešir Rašović
U bh. udruženjima u Švedskoj, kad je kultura u pitanju, posebice folklor, ime koreografa Bešira Rašovića ostavilo je značajan trag. Radio je u više bh. udruženja kao veoma uspješan koreograf, a dosta vremena je predsjednik odbora kulture regije Skåne.
Od 2011. godine je i predsjednik Odbora kulture Saveza bh. udruženja u Švedskoj, gdje se već nametnuo veoma uspješnom organizacijom Savezne smotre kulture u Halmstadu 14. maja ove godine. Folklorom se Rašović počeo baviti od osme godine i od tada se od njega ne odvaja.
- Rođen sam 4. januara 1963. u Sjenici, u Sandžaku.Tekstilni sam tehničar, prije rata radio sam u Tekstilnom kombinatu Raška u Sjenici. U Švedsku sam došao juna 1992., sa suprugom Nerminom, djecom Umihanom i Tarikom. U Sjenici sam se bavio folklorom i bio član KUD ”Vesna” od 1980. do 1992. Sa ”Vesnom” sam proputovao i posjetio više država, učestvovao sam na mnogim takmičenjima i festivalima u bivšoj SFRJ, kao i na internacionalnim festivalima i takmičenjima, te pohađao seminar za koreografa.
- Folklorom si se počeo baviti odmah nakon dolaska u Švedsku?
- Da, nakon dolaska u Švedsku, živio sam u Grängesbergu, Dalarna, gdje sam osnovao grupu ”Sandžak från Bosnien”. Grupa je imala 35 članova, uglavnom djece i učestvovala na mnogim komunalnim nastupima, gdje je prezentirala bošnjačku kulturu. 1993. godine ”Sandžak från Bosnien” učestvuje na internacionalnom festivalu, takmičarskog karaktera, Ludvika 1993. U konkurenciji 36 država osvojamo 2. mjesto i novčanu nagradu od 6.000 kruna.
- U Norrköping si došao 1994. godine?
Odmah sam se uključio u bh. udruženje ”Zlatni ljiljan” Norrköping, gdje sam preuzeo srednju grupu folklora. U saradnji sa Orhanom Šamlijom ”Zlatni ljiljan” postaje jedna od boljih folklornih grupa Saveza bh. udruženja u Švedskoj.
- Najuspješnije godine kao koreograf imao si u Landskroni?
Baš tako, to su zlatne godine mog folklornog stvaralaštva. 1997. preuzimam KUD ”Zlatni ljiljan” Landskrona. Dolaskom u Landskronu udruženje doživljava ekspanziju, folklorna sekcija sakuplja brzo 75 seniora i 40 juniora. Od 1998. do 2002. ”Zlatni ljiljan” postaje nepobjediv u regionu Skåne. 2002. godine pobjeđuje do tada nepobjedivi ”Dukat” Göteborg. Sa postavljenih 12 koreografija KUD ”Zlatni ljiljan” je bio jedan od najvećih u Švedskoj.
- Ipak si napustio Landskronu i otišao u Eslöv, gdje i danas živiš?
- Jesam, 2002. godine osnivam malo udruženje ”Rubin” Eslöv. ”Rubin” se ubrzo uključuje u aktivitete BHRF-a, BHUF-a, Savez žena, Komune Eslöv, NBV-a Skåne i kotara Skåne. Od 2002. do 2011. ”Rubin” Eslöv organizuje šest regionalnih i jednu saveznu smotru kulture, u čemu je i moja uloga značajna. Da s pravom i od srca prezentuje bosansko-bošnjačku kulturu, ”Rubin” je dokazao izložbenom postavkom ”Bosanske sobe”, koja je trajala tri mjeseca i imala 1.600 posjetilaca. 2008. godine ”Rubin” je proglašen najorganizovanijim udruženjem općine Eslöv i dobio novčanu nagradu.
- Dao si svoj doprinos kao predsjednik Odbora za kulturu?
-Regionalni odbor uspješno organizira sve zajedničke manifestacije u Skåne regiji. 2011. godine, na prijedlog Skåne regije, postao sam i koordinator za kulturu Saveza bh. udruženja u Švedskoj (BHRF), gdje sam nastavio s koordinacijom kulturnih aktivnosti svih bh. udruženja.
Kao prvi veliki zadatak učestvovao sam, zajedno s grupom aktivista i uprave, u organizaciji Savezne smotre kulture u Halmstadu ove godine, kada je bh. kultura po prvi put predstavljena i na otvorenom prostoru u jednom švedskom gradu, a sama smotra bila izvanredno uspješna, kaže s ponosom Rašović.
Bešir se, nakon uspješno pripremljene Smotre u Växjöu, povukao sa odgovornog mjesta predsjednika Odbora za kulturu u Savezu bh.udruženja.
