Tri dobre komšije

Projekti integracije useljeničkih grupa u Švedskoj se razmatraju, usvajaju i analiziraju u opštinskim ili državnim institucijama i nije mnogo onih koji se detaljnije pozabave rezultatima napravljenih analiza. Diskusije dođu na novinske stranice obično nešto više u vrijeme ekonomske krize kad budžeti ne dostignu za sve što su prije pokrivali. I nekako sva ta priča za nas ostane po strani.

Većina Bosanaca i Hercegovaca je stigla u Švedsku prije 20-ak godina i poznavaoci društvenih dešavanja tvrde da smo jedna od najbolje integrisanih useljeničkih grupa u Švedskoj.

Navodi se mnogo faktora koji su uticali i još uvijek utiču na tokove integracija.

Jedan od faktora je i organizovanost grupe u novonastaloj situaciji u zemlji gdje se grupa nađe.

Ovo je priča iz Boråsa.

Borås grad je, izmedu 53 opštine koje su se takmičile, proglašen švedskim gradom udruženja za 2012. godinu Ova titula se dodjeljuje opštini koja olakšava i podupire dobrovoljne organizacije, tako da se mogućnost osmišljenog slobodnog vremena ponudi što većem broju građana.

U Boråsu postoji oko 600 udruženja i mnogo mjesta sa rekreativim sadržajima. Kursevi o načinu rada u udruženjima i dobra financijska potpora, izmedu ostalog, pomažu njihov razvoj.

Bh. udruženje “Bosna” Borås, postoji i radi neprekidno 20 godina. Već duži period važi za najveće i najbolje organizirano useljeničko udruženje u Boråsu. Članovi udruženja rade fantastičan posao. Okupljaju djecu u okviru bosanske dopunske škole i raznih drugih sekcija, omladina ima svoj dio djelovanja, stariji nalaze svoje načine rada i druženja u udruženju.

Skoro svi članovi udruženja su zaposleni , sva omladina se školuje, gotovo u svim strukturama društva nalazimo naše zemljake. Udruženje se predstavilo na mnogim festivalima, nastupima svojih sekcija, pripremao se roštilj i pite. I tu se obično zaustavljalo.

Razmjenu iskustava o načinu života u Švedskoj niko nije smatrao posebnom djelatnošću. Rezultati sa ovog polja djelovanja nisu nikada sumirani. Samo su svi ponosni na sebe same jer su svojim radom dokazali i još uvijek dokazuju koliko vrijede. Ni lokalni političari nisu uvijek vidjeli potpunu sliku ovog rada.

Vrlo rijetko su dolazili u posjete, osim u vrijeme predizbornih kampanja. A tad su se nizale samo pohvale i već davno naučene fraze. Svi problemi su ostavljani za neke druge forume.

Borås grad je još 2011. godine napravio plan rada za ostvarivanje jednog integriranog društva.

Plan je važio za sve institucije i odbore u gradu. I tako je došao i do Dženana Ganića, koji je zadužen za razvoj u odboru za pitanja zapošljavanja useljenika.

Zajedno sa svojim radnim kolegom Jannisom Tsilfoglou, ujedno i predsjednikom grčkog udruženja, pokreće ideju o projektu kojim će se useljeničkim udruženjima dati mogućnost prezentacije svojim sugrađanima. Odgovorni ljudi iz Borås grada ovo prihvataju.

Projekat “Dan integracije” je podrazumijevao da se otvore vrata udruženja i svi zainteresirani dođu i posjete udruženja. Sve lokalne novine su objavile pozive za posjetu udruženjima. Pozvani su lokalni političari i službenici komunalnih institucija. U istoj zgradi, vrata uz vrata, rade bosanskohercegovačko, grčko i iransko udruženje. Gaje se dobri komšijski odnosi, ali se niko ne može pohvaliti većom suradnjom. Ovo je bila prva zajednička aktivnost.

U Boråsu 27.aprila bio je i "Linne marš", najveća švedska planinarska manifestacija, i on je dostigao rekordne cifre, ali su i prostorije ova tri udruženja bile male da prime sve posjetioce. Zaista je to bio dan integracije. Mogli ste da vidjete ljudi različitih boja kože i etničkih pripadnosti. Udruženja, domaćini, su dobila priliku da se predstave i kažu nekoliko rečenica o svom radu. Za one koji ovo čuju prvi put, mnogo i zasigurno jedno lijepo iskustvo.

Sve velike partije u opštinskoj vlasti su poslale svoje predstavnike, veliki dio delegata u gradskoj upravi na čelu sa predsjednikom gradskog vijeća su obišli prostorije i interesovali se za rad, način djelovanja i sa interesovanjem razgledali izložene predmete i slike.

Gospodin Ulrik Nilsson, delegat u državnom parlametu u ministarstvu za vanjske poslove je rado prihvatio cvijet Srebrenice i izrazio želju da razgovara s predstavnicima udruženja. Ima mnogo pitanja o našim vezama sa domovinom Bosnom i Hercegovinom. Poslije debate i pitanja postavljenih gostima iz gradske uprave i predstavnicima udruženja,predsjednik uprave za zapošljavanje, gdin Lars-Åke Johansson je tražio da nikada ne budemo kao Šveđani. “Vaša kultura i vaša tradicija su veliko bogastvo i tako ste još vrjedniji za cijelo švedsko društvo. Sjetite se koliko smo mi ponosni na naše švedske iseljenike u Americi. Oni su još uvijek zadržali svoju tradiciju i običaje i govore švedski .”

Pokretačka snaga i duša ovog projekta, Dženan Ganić, je pomogao da se sve vrijednosti rada sav tri udruženja vide na jedan novi način. On je svojom energijom i vjerom u aktere projekta pokazao da useljenička udruženja nisu samo folklor i hrana nego važna karika u mnogim društvenim dešavanjima. To su mjesta gdje se uči demokratija, gdje se nove generacije uče kako uz čuvanje svog vlastitog identiteta mogu biti još bolji građani države u kojoj žive.

Način prezentacije grupe je osnov za zajedničku sliku integriranog višekulturalnog društva. Svako od nas je plus ili minus jedan drugome. Ovo moramo prihvati kao izazov i uvijek imati na umu.