Relikvije bosanske kraljevske riznice

Ugledni sarajevski profesor Enver Imamović, povjesničar i etnolog, dobitnik nagrade Isa-beg Ishaković Grada Sarajeva, autor je i geneaološkog stabla bosanske kraljevske porodice Kotromanića, koja je promovirana uz pomoć Zemaljskog muzeja Bosne Hercegovine i Galerije”Paleta”. Malo je poznato da Zemaljski muzej posjeduje i najveću riznicu ukrasnih predmeta, nakita, i starog novca sa prostora bivše države i njenog kraljevskog perioda. No, naprotiv, dobro je poznato da su vrata Zemaljskog muzeja u Sarajevu sramotno zatvorena, te da je to blago daleko od očiju posjetilaca, naročito narastajućeg broja stranih turista, koji se u svojim bedekerima oduševljavaju našim glavnim gradom!

Izgleda da je pobjeda ”Zmajeva”i njihova kvalifikacija za Brazil učinila već mnogo da ime Bosne i Hercegovine odjekne diljem svijeta, ali su vrlo značajni i hvale vrijedni i pokušaji drugih bosanskohercegovačkih neposustalih entuzijasta u cilju stavljanja imena Bosne i Hercegovine na evropsku i svjetsku kartu! Još 2009.godine u suradnji sa Zemaljskim muzejem pokrenut je projekat da se na najbolji mogući način pomogne promociji Bosne i Hercegovine, kako u regiji tako i u svijetu, a koautori projekta su ugledni sarajevski zlatar Sead Sofić (iz familije poznatih sarajevskih zlatara Sofić ) i Amira Sadić, a radi se o izradi replika starog bosanskog nakita, ukrasnih predmeta i novca bosanskih kraljeva iz riznice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

”Promocija BiH je jako potrebna, naročito na polju kulture, npr.kroz prikaz kulturno-historijske baštine. U Zemaljskom muzeju su bili oduševljeni i svake godine uspijevamo dići projekat na viši nivo. Izabrali smo nakit koji je primjeljiv i u zadnje četiri godine uspjeli smo napraviti 55 replika”, kaže koautorica projekta, a gosp. Sofić ponosno ističe da 25% od prodaje odlazi Zemaljskom muzeju u cilju edukacije mlađih kadrova!

Višestoljetne vještine starih bosanskohercegovačkih zanatlija polako, zbog starosti i i neinteresa mlađih generacija prelaze u zonu zaborava! Izgleda da su živopisni svjetovi majstora i njihovih kalfi, kao i uzbudljive sudbine poznatih zlatara i kujundžija ostali u prošlosti, iako je poslijeratni bum uvoza kiča iz Turske i Malezije napunio izloge zlatarskih radnji čitavom Baščaršijom, posebno Gazi-Husrefbegovom ulicom, koja se prije rata zvala Zlatarska ulica , baš po svojim mnogobrojnim zlatarskim radnjama i čuvenim zlatarima!

”Kroz razvoj nakita uočava se razvoj kulture i društva na ovim prostorima. Izrada replika kraljevskog nakita je izvan svake dnevno-političke priče, ovaj nakit govori o našoj prošlosti na koju trebamo biti ponosni”, kaze gosp.Sofić, koji je odgovoran za sve super sofisticirane zlatarske radove.

Ekonomska diplomacija Bosne i Hercegovine dala je također veliki doprinos ovom značajnom i jedinstvenom projektu! U Briselu i Vašingtonu su održane izložbe, koje su ostavljene kao stalne postavke, prije toga zapažene izložbe u Pragu, Londonu i Sarajevu, zadnja u Veleposlanstvu Bosne i Hercegovine u Zagrebu, a u pripremi su izložbe u Beogradu i Berlinu.

”Zemaljski muzej u Sarajevu je, nažalost, zatvoren, ali meni pada na pamet pjesma Maka Dizdara ”Bosna-prkosna od sna”. Nadam se da će muzej nastaviti sa radom i da će blago bosanske kraljevske riznice ponovo biti izloženo za posjetioce” rekla je ambasadorica naše zemlje u Zagrebu, gdja Azra Kalajdžisalihović, prilikom izložbe u Zagrebu.

Danas postoje četiri prodajna mjesta kraljevskih relikvija: zlatara ”Sofić” u Sarajevu, zlatara ”Božić” u Vlaškoj ulici u Zagrebu, Zemaljski muzej u Sarajevu i Međunarodni aerodrom Sarajevo. Replike nakita rađene su od srebra, od srebra sa pozlatom i od plemenitog kamenja, a cijene se kreću od 80 KM do nekoliko hiljada konvertibilnih maraka, ovisno o korištenim materijalima.

Nama koji posjećujemo domovinu i njen glavni grad Sarajevo ostaje da i osobno podržimo ovaj ambiciozni projekat, te pomognemo da Zemaljski muzej kao jedna od najznačajnijih kulturnih institucija naše zemlje ponovo širom otvori svoja vrata!