Vez je veza koja nas veže

Kruna rada na projektu integracije „Kaži to sa vezom“ („Säg det med broderi“) dogodila se 12.aprila u prelijepoj Stadsbiblioteket u Halmstadu na obali rijeke Nissan.

Projekat je pokrenuo Bosanskohercegovačko-švedski savez žena i njegova predsjednica Almedina Sačić prije dvije godine a intenziviran je u prošloj godini. Podršku projektu su dali Kultur i Halland, Stadsbiblioteket i Halmstad i NBV. Ideja vodilja je bila da se kroz druženja vezilja iz Bosne i Hercegovine i Švedske u bh. udruženjima izvezu zidnjaci sa izrekama i mudrostima koje vrijede danas.

Predavači Ingela Walberg i Amila Smajić

Pored 26 udruženja ovog Saveza u projekat se uključiila i Täcklebo Broderiakademi sa nekoliko svojih udruženja. Poseban doprinos dale su vezilje „Safir“ Norrköping, „Osmijeh“ Gislaved, „Ljiljan“ Växjö, „ Zambak“ Värnamo, „Bosanka“ Helsingborg, „Žena“ Stockholm, „Izvor“ Borås, „Aktivitets center“ Halmstad, „Safir“ Laholm, „Đerdan“ Malmö, „Bosnisk-svenska 2000“ Gnosjö te udruženja „Broderiakademi“ iz regije Skåne te gradova Växjö i Halmstad.

Ovaj projekat je imao i goste iz Bosne i Hercegovine članice Foruma žena „Sabina Jamaković“ iz Olova i udruženja „Gračaničko keranje“. Završna faza projekta „Kaži to vezom“ sastojala se od izložbe, predavanja i radionoce. Izložbu zidnjaka u Stadsbiblioteket je otvorila Almedina Sačić 7.aprila gdje ćeradovi biti izloženi do 27.aprila.

Almedina Sačić, Marita Jönsson, Aida Hadžialić,Jasminka Čamdžić,Azemina Ahmetbegović i Jasmina Mujakić

Aktivnosti planirane za 12.april otvorila je Aida Hadžialić, vijećnica u Halmstad komuni. Oko 200 učesnica ovog simpozijuma pozdravila je i Almedina Sačić riječima: „Kad smo započele sa ovim projektom nismo ni slutile kakav odziv će biti. Planirali smo stotinjak zidnjaka a dobili smo 200 što je dokaz da se zajedničkim trudom, upornošću i pravilnim planiranjem mogu uraditi fantastične stvari.”

Skupu su se obratili i Marita Jönsson, nosilac razvoja ručnih radova regije Halland, Azemina Ahmetbegović i Jasminka Čamdžić iz udruženja „Gračaničko keranje“ kao i predstavnica NBV Ann-Sofie Roberntz . Voditeljica programa i prevodilac sa bosanskog i švedskog jezika bila je Jasmina Mujakić.

Članice Foruma žena „Sabina Jamaković“ iz Olova

Ovom prilikom upriličena je i radionica gdje su oni koji su bili zainteresovani da se upoznaju sa tajnama vezenja mogli da započnu ovaj dugi put sa prvim ubodima igle. Tokom vezenja svojih imena na velikom zelenom platnu spontano je započeta sevdalinka. Asim Hodžić, sazlija iz Göteborga razvukao je duše naših zemljakinja i zemljaka sa svojim elegijama.

O razvoju vezenja u Švedskoj i tkanja u Bosni i Hercegovini održana su predavanja dva istaknuta naučnika.

"Vez nekad i sad, vez ovdje i tamo" bila je tema predavanja dr. Ingela Walberg sa Instituta za umjetnost na Univerzitetu u Uppsali. Nju je interesovalo koji su stilovi i modeli inspirisali profesionalne i amaterske rukotvorce vezova kroz vjekove u Švedskoj, ko je naručivao vezove prije i ko veze danas?

O "Bosanskom ćilimu, bosanskom blagu", govorila je asistent-profesor Amila Smajić sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. Za nju je bosanski ćilim izvor najljepše poezije sa svojim bogatstvom uzoraka i tumačenjem svijeta. ”Zvjezdica”, kako je Amila zove, koja se pojavljuje kao vodeći motiv kod svih bosanskih ćilima, i njezino povezivanje je dio univerzuma i te poezije.

Jasenko Selimović je u okviru svoje kandidacione turneje za ulazak u Evropski parlament posjetio Halmstad i iskoristio priliku da pozove sve ljude dobre volje da glasaju na izborima u ovoj godini za prijatelje Bosne i Hercegovine. Ovaj projekat još nije zavšen i nastaviće se sa izložbom odabranih radova u Smygehamnu, nedaleko od Trelleborga.

Potpisan sporazum BHŠSŽ i udruženja ”Gračaničko keranje“

U posjetu Švedskoj došle su gošće udruženja iz Gračanice Azemina Ahmetbegović, predsjednica i Jasminka Čamdžić.U Gislavedu je potpisan svečani dogovor o suradnji BHŠSŽ i ovog udruženja. Dogovorom je BHŠSŽ dobio, sa puno povjerenja, pravo da realizuje promociju i distribuciju cvijeta “Sjećanje”, cvijeta koji je nikao iz bola. Cvijet “Sjećanje” ima misiju simbola borbe protiv genocida.Bijela boja simbolizuje nevinost a zelena nadu. Jedanaest latica označava početak genocida 11.jula 1995.godine. Dogovor je, pored predsjednice Azemine Ahmetbegović, potpisala i Jasminka Čamdžić idejni tvorac cvijeta “Sjećanje”.

Almedina Sačić : “Suradnja je započela lani u Kranju. Spojio nas je cvijet Srebrenice. Mi smo ga nosile , a one ga heklaju, a nismo znale da smo tad bile na istom mjestu. Predsjednica Azemina Ahmetbegović je tad izjavila: “Mislila sam govoriti o ovom cvijetu, ali kad ste vi objasnile zašto je s vama, ja nisam mogla reći ništa više ni bolje.”

Jasminka Čamdžić, idejni tvorac remek-djela cvijeta Srebrenice (kako je poznat među našim zemljacima) kaže da ne može zaustaviti suze prilikom predstavljanja ovog cvijeta: „Tek dolaskom u Švedsku shvatila sam koliko je ovaj cvijet popularan i koliko znači našim Bosancima i Hercegovcima.“

Predsjednica Ahmetbegović je istakla da je gračaničko keranje specifična vrsta heklanja koje se radi običnom šivaćom iglom, i da je kao takvo zaštićeno kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i da je jedan od rijetkih brendova koji ima ovaj vid zaštite.