Sarajevska Vijećnica- balkanska ljepotica
U 2014. godini Sarajevo je već mjesecima u žiži svjetskog medijskog interesa, prvo zbog obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, čiji je izravni povod bio "pucanj u Sarajevu" i ubistvo austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove supruge Sofije, ali svakako i zbog svečanog otvaranja obnovljene sarajevske Vijećnice - Nacionalne i univerzitetske biblioteke, nakon 20 i više godina od kada je jedna od najznačajnijih ustanova predratne Bosne i Hercegovine, hram nauke i kulture, gorjela u plamenu uzrokovanom neprijateljskom agresijom i paljbom, tačno usmjerenom sa okolnih sarajevskih brda.
Poznata izreka slavnog njemačkog pjesnika H. Heine-a; "Ondje gdje se pale knjige-spaljivat će i ljude!" nikada u povijesti Bosne i Hercegovine nije bila vjerodostojnija, jer je "spaljeno" i stotine hiljada ljudskih života i u nepovrat izgubljeno u zločinu koji Evropa ne pamti poslije nacističkog holokausta! Spaljivanje knjiga u ovoj zgradi, u noći između 25. i 26. augusta 1992. godine, bio je barbarski čin, kojim je ne samo Sarajevu i Bosni i Hercegovini oduzet jedinstven dio njenog intelektualnog i kulturoločkog naslijeđa, nego i čitavoj Evropi. Zato obnova Vijećnice predstavlja potvrdu vrijednosti razuma, vrijednosti koja je danas posebno potrebna.
Upravo, 9.maja 2014. godine, na dan kada Evropa slavi pobjedu nad fašizmom, sarajevska Vijećnica, balkanska ljepotica, zasjala je u novom i raskošnom ruhu, ljepša nego ikada!!
"Obnova ove zgrade simbolizira temeljnu ljudsku istinu i među brojnim teškoćama i tokom mnogih godina pokazuje da je dobrota i ljepota ono što pobjeđuje. Vijećnica je simbol Bosne i Hercegovine, zemlje koja ima posebno mjesto u svijetu.
Bosansko-hercegovačko društvo je, nažalost, doživjelo žestoko i bolno budjenje šovinizma, ali je ono daleko duže strpljivo i produktivno razvijalo kulturu tolerancije iz čega ostatak evropskog kontinenta moze učiti,", kazao je na svečanom otvaranju obnovljene Vijećnice Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
Vijećnica svojim izgledom spaja memlučke elemente koje možemo vidjeti u Kairu, elemente sa prostora Magreba-arabeske zvjezdolikih motiva, pseudomaurske dekoracije i elemente bečkog gradskog magistrata, ispod ruke českih i domaćih arhitekata Karla Parzika, Ćirila Ivekovića i Aleksandra Viteka, koji je za vrijeme planiranjagradnje Vijećnice čak dva puta odlazio u Kairo. Obnova Vijećnice trajala je skoro dvije decenije, mnogi kurioziteti su vezani za sam čin graditeljske obnove (s obzirom na uništene arhivu i arhitektonske crteže, danasnji arhitekti i glavni učesnici obnove zgrade Vijećnice su vrijedne kopije pronašli na zagrebačkom Kaptolu, a među njima je i moj dalji rođak glavni arhitekta obnove, prof. sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, ing. arh. Ferhat Mulabegović.)
Svečano otvaranje obnovljene Vijećnice pratili su mnogobrojni turisti i građani, zvanice i članovi diplomatskog kora su izmijenjivali riječi hvale i oduševljenja, a mnogi građani Sarajeva su plakali kada je sarajevski celista Vedran Smajlović ponovo zasvirao svoj "Adaggio", isti onaj koji je svirao na ruševinama spaljene Vijećnice i čija je slika obišla svijet kao i ova. Tom prilikom je Vedran Smajlović aktuelnom gradonačelniku Sarajeva prof. Ivi Komšiću, poklonio kamen iz spaljene Vijećnice, jedino što je ponio iz Sarajeva, napustajuci ga 1993. godine.
Krajem juna mjeseca slavni "Bečki filharmoničari" su svojim koncertom poklonili Sarajevu i ovom značajnom događaju poseban ugođaj, a što je, na naše veliko zadovoljstvo, direktno prenosila i Švedska televizija (SVT1).
Specijalni predstavnik EU u BiH- Peter Sörensen je tom prilikom kazao kako je sarajevska Vijećnica simbol arhitektonske vizije, učenja, institucionalne memorije, zanatskog umijeća i izdržljivosti građana Sarajeva.
"Vraćanje ovog dragulja gradu Sarajevu, Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu- predstavlja trajnu poruku građana Evropske unije, zajedno sa građanima BiH, a posebno sa gradom Sarajevom da zaštita kulturnog naslijeđa je od ključne vrijednosti za sve nas, ona nam daje osjećaj pripadnosti, obogaćuje društva i zajednice,te promovira uzajamno poštovanje i razumijevanje. Imajući u vidu nedavnu prošlost Bosne i Hercegovine, zaštita njenog specifičnog kulturnog naslijeđa ima istinsku ulogu u podršci izdradnje povjerenja i pomirenja!"
Lijepo, pa i kad bi samo bila diplomatska kurtoazija!
