Blagajska tekija - privlačna sadašnjost i bogata prošlost

Biser naše Hercegovine, jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija poslije rata, je stari grad Blagaj.

Izgrađen još u vrijeme Rimskog carstva, doživio je procvat za vrijeme Osmanlija- kada je bio sjedište Blagajskog vilajeta, a danas za njega znaju i na svjetskim meridijanima. Najveću pažnju posjetilaca gradu privlači vrelo rijeke Bune, na kojem se nalazi i najmisterioznija građevina- derviška tekija, a koja predstavlja značajan spomenik kulture i visoko rangirano kulturološko naslijeđe iz ranog turskog doba u Bosni i Hercegovini.

Izvor rijeke Bune u Blagaju je jedan od najljepših izvora i vjerovatno najljepši prizor podzemne kraške rijeke. Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i stvara smaragdno zelenu rijeku, koja teče još devet kilometara prema zapadu i ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna. Kažu da je tadašnji turski sultan bio oduševljen prirodnom ljepotom vrela Bune, te je naredio da se na tom mjestu sazida tekija, za potrebe sufijskog derviš-bratstva, kao mjesto kultnog okupljanja i ritualnog obavljanja zikra, te kao konačište za derviše i sufi-putnike.

Orijentalna arhitektura tekije u Blagaju izuzetno privlači pogled svojom bjelinom duple fasade, spratom i proširenom divanhanom, čiji se obrisi ogledaju na površini tamno zelene vode rijeke Bune. Tekija u Blagaju na vrelu Bune je još uvijek jedno od najmističnijih mjesta u Bosni i Hercegovini i predstavlja izvor islamske duhovnosti, jer je derviško sufi-bratstvo najpoznatije po svom asketizmu, kao i po tome što propovijeda jednu od najmističnijih dimenzija islama, krajnje ovozemaljsko odricanje, krajnju i neopozivu predanost vjeri i izvršavanju vjerskih dužnosti!

Današnji posjetioci tekije očekuju (godišnje ih je preko 200 hiljada), da prisustvuju i ritualnom plesu derviša kao u turskom gradu Konji, što nije slučaj u tekiji na izvoru Bune, jer se mevlud i zikr u tekiji održava jednom godišnje, tačnije početkom maja svake godine, pod pokroviteljstvom Mostarskog muftijata i prisustvom reis-uleme Islamske vjerske zajednice Bosne i Hercegovine.

Kao dragulj religioznog turizma, koji raste na globalnom nivou, derviška tekija na Buni, devastirana i ratom i vremenom i nebrigom.

Obnovljena je 2012. godine, kada su zbog velikog interesa obnovljeni i prateći objekti- musafirhana i imaret ( kuhinja sa pekarom ) i otvorena je za posjetioce preko cijele godine. Novac za obnovu obezbijedila je turska agencija "Fidan Tours", jer broj posjetilaca iz Turske i drugih islamskih zemalja raste iz dana u dan.

Malo je mjesta u Bosni i Hercegovini, koja imaju toliko ponuditi ljudima kao što je Blagaj, sa derviškom tekijom na čarobnom i mistično lijepom izvoru rijeke Bune, pa ću ovaj moj skromni prilog završiti riječima mudrog derviša Ahmeda Nurudina iz romana "Derviš i smrt", bosansko-hercegovačkog kniževnika Meše Selimovića:

"Četrdeset mi je godina-dovoljno mlad da imam želja, ali i dovoljno star da mi se sve te želje i ispune!" Zato i Vi, bez obzira na godine, pokušajte da ispunite zasigurno jednu od svojih zatomljenih želja i posjetite tekiju u Blagaju na smaragdno svijetlećem izvoru rijeke Bune, tu oazu mira i prirodne harmonije!