Gračanica gostima otvorila i srce i dušu
Proljetni seminar Bh-švedskog saveza žena imao je destinaciju u Olovu. Pisali smo o prvom susretu i seminarskom danu u Olovu, a zatim posjeti Memorijalnom centru u Potočarima. Sad vas vodimo u Gračanicu kod ”Gračaničkog keranja" odakle ”Cvijet Sjećanja” kreće u svijet.
Gračanica – grad uspješnih privrednika
Sa mrazom i suncem iznad Olova u srijedu 2.aprila krećemo za Gračanicu. Kao vodić, sa nama je Jasmina Čamdžić, autorica Cvijeta Srebrenice. Opet ćemo preko Konjuha, prevoja Karaula, pa prema Kladnju. Tu se usmjeravamo prema Živinicama i Tuzli. Iz udruženja ”Bosna” Borås ovdje su dolazili odmah nakon rata sa humanitarnom pomoći za izbjeglice iz Srebrenice. Prelazimo preko pruge Brčko – Banovići, velikim graditeljskim poduhvatom ruku omladine iz gotovo svih krajeva svijeta. Prolazimo kraj ”grada soli -Tuzle i njenih industrijskih pogona.
Kod Lukavca se ”probijamo” kroz stada ovaca koja sa proljećem kreću na planinsku ispašu. Na prilazima Gračanici još je puno tragova jesenjih katastrofalnih poplava. Ulazimo u Gračanicu i na vrijeme smo pred zgradom Opštine. Fotografišemo se kod spomenika borcima koji su odbranili ovaj grad i državu. U Skupštinskoj sali prima nas načelnik Nusret Helić sa saradnicama. Promotivnim filmom predstavlja nam ovaj kraj bogate tradicije zanata i trgovine. Almedina Sačić, predsjednica BHŠSŽ-a zahvaljuje na gostoprimstvu u ime gostiju, a Muhamed filmom prezentira rad Saveza u 2014. godini.
Marita Jönsson, rukovodilac Odjela za kućnu radinost u regiji Halland, govorila je o potrebi očuvanja kulturne tradicije kroz aktivne radionice. Posebno nas je dojmila prezentacija Svjetlane Bajić, diplomiranog etnologa u Zemaljskom muzeju BiH. Njen rad ”Tradicijske nošnje u Bosni i Hercegovini” podsjetio nas je na svo bogatsvo naše kulture oblačenja i umjetničku vrijednost izrade odjevnih predmeta kroz protekla vremena. Istovremeno, postidjeli smo se činjenice kakve nošnje koriste naše folkorne grupe. Pod uplivom ”tezgaroša” sve je više kiča na našim pozornicama. ”Već sam držala predavanja u Švedskoj, ako treba doći ću opet da pokažem mladima šta je original i kvalitet, a šta loša kopija”, kaže etnolog Bajić na kraju predavanja.
Ćetenija za goste iz Švedske
Krećemo prema Zanatskom centru gdje su i prostorije ”Gračaničkog keranja”. Koristim priliku da navratim na rukometno igralište RK ”Bratstvo” kod zgrade ”Partizana”. Ovo je nekad bio ”najvrući" rukometni teren u BiH. Ovdje sam sudio utakmice, a poslije dolazio kao kontrolor. Sjećam se vremena kada se u ovaj grad dolazilo ”ćirom”. Napravio sam par snimaka i priključio se grupi. U ”Zanatskom centru” obilazomo prostorije gdje nastaje ”Cvijet Sjećanja”.
Toliko je lijepih i raznovrsnih rukotvorina gračaničkih vezilja da je teško odabrati nešto za uspomenu. U obližnjoj sali započinje prigodan program za goste. Vrijedne ruke za goste demonstriraju kako se nekad, u zimsko doba, a bez radija i televizije, družilo i pravila ćetenija. Ima dosta sličnosti sa izradom bombona ”polkagris” u Gränni kod Jönköpinga. O bavljenju ručnim radom i planovima za budućnost govore nam članice udruženja. Almedina priča o našem projektu izrade zidnjaka i poklanja album sa izložbe u Halmstadu.
Milena predaje novčane poklone Saveza i udruženja ”Osmijeh” iz Gislaveda. Mirjana to čini u ime ”Izvora” Borås sa željom da ova skromna pomoć bude od koristi ovim vrijednim ženama. Nakon bosanske kafe i kolača moramo dalje – ručak i program u Domu kulture. Putem primjećujemo koliko je grad čist i uredan. Jedva su primjetni tragovi vodene stihije koja je protutnjala gradom u vrijeme poplava u BiH.
U Domu kulture čeka nas ”švedski sto” sa bosanskim specijalitetima svih vrsta. U sali program folklornih grupa iz okoline Gračanice i dramska grupa sa skečevima na aktuelne teme. Velida Serdarević iz Historijskog arhiva Sarajeva podsjetila je građane u iseljeništvu na potrebu dokumetiranja vlasite kulturne prošlosti, a Sevdalija Gušić, direktor Arhiva Sarajeva poklonio je našem Savezu vrijedne knjige za notnim zapisima izvornih pjesama i koreografije. On je istakao vrijednos društvenog rada naših organizacija u Švedskoj, ali je apelovao i da se sva aktivnost dokumentuje i arhivira za buduće generacije.
Predložio je da se u narednom periodu ostvare kontakti u cilju pružanju pomoći da se očuva tradicija i kultura. To je jedan od uslova da se spriječi asimilacija i gubljenje vlastitog identiteta.
”Kaži vezom…kaži muzikom”
U prepunom Azemininom programu našeg boravka u Gračanici ostala je još posjeta Muzičkoj školi. Na ulazu smo dobili program na kojem je pisalo da se koncert održava pod nazivom ”Mostovi prijateljstva Švedska – BiH” – Kaži vezom…kaži muzikom”. Uživali smo sat vremena u muziciranju mladih umjetnika od kojih su mnogi osvajali prestižne nagrade na evropskim takmičenjima.
Nastupili su i njihovi profesori, koji su i sami bili nekad đaci ove škole. Bilo je prijatno čuti da je Švedska jedna od zemalja koja je pružila znatnu materijalnu pomoć za razvoj ove ustanove. Zahvaljujemo na koncertu, pozdravljamo se žurimo prema autobusu. Valja nam opet preko Konjuha u Olovo. Tamo su nas dočekali dugogodišnji prijatelji i saradnici iz KUD-a Živinice sa direktorom Enverom Šehovićem.
Naša posjeta Olovu podstakla je još veću saradnju sa ženama iz Gračanice, a u Živinicama žele da nam budu naredni domaćini. Dobra ideja! Sutra nam valja na put do Amile Smajović i njenoj radionici rukotvorina u Vlakovu, posjeta glavnom gradu i da vidimo ”jel´Saraj`vo, gdje je nekad bilo”.
